O Pro-Coast projektu

Pro-Coast projekat istražuje bogatstvo prirode (biodiverziteta) u Evropskom priobalnom ekosistemu. Oko 40% Evropljana živi na 100km od obale, gdje je zabilježen gubitak prirodnih elemenata koji su dio ishrane, zdravlja i rekreacije. Ovaj gubitak posebno utiče na posebne grupe ljudi. Pro-Coast ima za cilj da pomogne lokalnim zajednicama da očuvaju i obnove bogatstva i usluge prirode širom Evrope, podsticanjem korišćenja lokalnog znanja i aktivnosti koje doprinose zemlji, moru i vrstama.

Naših 20 partnera iz 14 zemalja okuplja društvene naučnike, ekologe i tehničke stručnjake sa izuzetno širokim spektrom vještina. Oni će raditi na 9 studija slučaja kako bi otkrili na koji način lokalno stanovništvo želi da obnovi raznovrsne obalne ekosisteme.

Ljudi su dio prirode, povezani na mnoge i složene načine. Da bi se priroda obnovila, potrebno je identifikovati jednostavne načine kako bi njeni ljudski čuvari pokrenuli transformativne promene. Pro-Coast će pomoći lokalnim zajednicama da donesu mudre odluke koje koriste prirodi, kroz repetitivne cikluse zajedničkog odlučivanja, primjene i procjene. Ovo ćemo postići zajedno sa građanima, procesom upravljanja odozdo prema gore, vođenim poslednjim trendovima u nauci. U saradnji sa drugim projektima i organizacijama koje pomažu, kroz aktivnosti Projekta proširićemo pristup i podstaknuti Vlade da pruže podršku za promjene.

Dug put počinje malim koracima. Godine 1948. organizacije posvećene zaštiti prirode i njihove vlade osnovale su Međunarodnu uniju koja predstavlja zaštitu prirode pri Ujedinjenim nacijama. IUCN danas okuplja 90 vlada i 1.350 drugih organizacija koje se bave zaštitom prirode. Tokom prve četiri decenije svog djelovanja, IUCN je pomogao u pokretanju brojnih važnih međunarodnih sporazuma za zaštitu prirode, uključujući Bernsku konvenciju o zaštiti vrsta i staništa u Evropi i Bonsku konvenciju o migratornim vrstama.

IUCN je osnovala Stručnu grupu za održivo korišćenje koja okuplja stručnjake, među kojima je i Evropska grupa za održivo korišćenje (ESUG) sa sjedištem u Briselu 1997.godine. ESUG je kreirana da pomogne mnogim aktivnostima da postanu održive, stoga sarađuje sa svim organizacijama koje se bave upravljanjem zemljišta i divljinom: farmerima i šumarima, baštovanima i sakupljačima, ribarima, lovcima i posmatračima divljih vrsta. Pokrenuta su tri projekta za Evropsku komisiju: o agroekološkim mjerama, upravljanju zaštite prirode i dizajnu web-sistema za pomoć zajednicama u upravljanju zemljištem i prirodom.

Tokom 2022.godine, četiri aktivnosti ESUG su podstakle ljude da se povežu sa prirodom. Tri aktivnosti su proistekle of Međunarodnog panela za biodiverzitet i servisa ekosistema (IPBES) koje su kreirane od strane CBD u Nagoya 2010.godine. Prema IPBES preporukama za održivo korišćenje, najmanje jedna trećina ljudi zavisi od divljih životinja za hranu, gorivo ili drugi oblik življenja. IPBES pokrenuo je aktivnosti koje procjenjuju kako priroda, klima, hrana, voda i zdravlje ljudi su povezani i uticaj čovjeka na prirode.

A PROactive approach for COmmunities to enAble Societal Transformation”. Basically, it is about how people and relevant organisations can best work together in communities to benefit nature. ","Četvrti prekretnički događaj za ESUG 2022. godine bio je podnošenje prijave Evropskoj komisiji za rad sa još 19 partnera na temu kako ljudi mogu promijeniti svoju ulogu u prirodi, počevši od priobalnih područja. Naša studija se snažno oslanja na društvene nauke, s namerom ""Proaktivni pristup zajednicama ka održivoj društvenoj transformaciji"". U osnovi, radi se o tome kako ljudi i relevantne organizacije mogu najbolje sarađivati u zajednicama u ciju zaštite prirodne sredine.